Charlottenburg-Wilmersdorf - City-kotar Berlinskog zapada

Link zu: U-Bahn-Eingang Kurfürstendamm, 28.10.2005
U-Bahn-Eingang Kurfürstendamm, 28.10.2005 Bild: Bezirksamt, KHMM

1. siječnja 2001 su se tadašnji berlinski kotari Charlottenburg i Wilmersdorf spojili u novi kotar Charlottenburg-Wilmersdorf sa okruglo 315.000 stanovnika. To je City-kotar berlinskog zapada sa Kurfürstendamm kao pulzirajućim središtem. Ali kotar ima i puno vište toga za ponuditi, od Gedächtniskirche do Teufelsberga, od Havelstranda do tehničkog sveučilišta, od olimpijskog stadiona do Horst-Dohm-ledenog stadiona, od dvorca Charlottenburg do narodnog parka Volkspark Wilmersdorf, od njemačke opere do izložbene pozornice….

Link zu: Schloss Charlottenburg
Schloss Charlottenburg Bild: Bezirksamt, KHMM

Selo Lietzow se po prvi puta spominje godine 1239 kao Lucene. Izgradnjom dvorca Lietzenburg od godine 1695 je ono poprimilo posebno značenje. Izborni knez Friedrich III, kasniji pruski kralj Friedrich I, je svojoj supruzi Sophie Charlotte poklonio općinu Lietzow i okolinu za gradnju ljetne rezidencije. Južno od dvorca je uzduž današnje Schloßstraße nastalo naselje za namještenike dvora. Poslije rane smrti kraljice su ovaj dvorac i ovo naselje godine 1705 dobili ime Charlottenburg. Kralj je naselju darovao godine 1705 gradska prava. 1720 godine je selo Lietzow pripalo općini Charlottenburg.

Link zu: Theater des Westens
Theater des Westens Bild: Bezirksamt, KHMM

Od godine 1878 je sa tehničkim sveučilištem, današnjim sveučilištem umjetnosti u Charlottenburgu, tvrtkom Siemens i drugim poduzećima i institutitima nastao jedan značajan znanstveni tehnički centar.
Koncem 19. stoljeća se sa izgradnjom Kurfürstendamma u velegradski bulevar u Charlottenburgu i Wilmersdorfu razvio jedan City, koji je brzo postao živahnom konkurencijom starom berlinskom gradskom centru Unter den Linden i u ulici Friedrichstraße. Mješavina kulutra, komerca i gastronomije uz istovremeno velikim udjelom velikodušnih stanova u mlađim velegradovima Charlottenburg i Wilmersdorf je postao u roku nekoliko godina glavnom privlačnom točkom tadašnjeg velikog prostora Berlina. Godine 1896 je nastalo kazalište Zapada, godine 1907 Schiller kazalište i robna kuća Zapada, 1912 operno kazalište, koje je u drugom svjetskom ratu porušeno i na njegovom mjestu je godine 1961 bila novo otvorena Njemačka opera Berlin.

Link zu: Funkturm
Funkturm Bild: Bezirksamt, KHMM

Godine 1920 je stvoren Veliki-Berlin, Charlottenburg i Wilmesdorf su postali berlinski kotari. 20-tih godina je “Berlin W” kao zapadni City Berlina unaokolo Kurfürstendamma u Charlottenburgu i Wilmersdorf kao City-filijala i internacionalno poznata cesta za švrljanje doživio svoj privremeni vrhunac: Moderna kina, kazališta, kabarei, revije, kavane za ples i otmjeni dućani su mamili turiste isto tako kao i berlinke i berlince u zapadni City. Onaj tko je želio doživjeti Berlin, taj je otišao Alexanderplatz i švrljao je preko Lindena ka Brandenburger Toru. Tko je želio doživjeti moderan, živahan, internacionalni Berlin na pulsu vremena, taj je to tražio “unaokolo Gedächtniskirche”; – kao jedne od popularnih revija, kako se tada zvalo. Za američkog pisca Thomas Wolfea je Kurfürstendamm u ono vrijeme bio „najveća kavana Europe“.

Link zu: Olympiastadion
Olympiastadion Bild: Bezirksamt, KHMM

Ali novi berlinski kotari Charlottenburg i Wilmersdorf – to nije bio samo zapadni City. K tome su spadali otmjene kolonije vila kao Westend i Grunewald, prostrana stambena područja kao u Schmargendorfu i Rheingauer četvrt unaokolo Rüdesheimer Platza, u Eichkampu ili uzduž ulice Heerstraße, ali i moderna stambena naselja kao Siemensstadt. U to su spadale i velike kolonije s malim vrtovima i jedan veliki dio Grunewalda – voljeni izletnički cilj za sve berlinke i berlince.
U to su spadali sajmeni prostori sa u godini 1926 otvorenim radio tornjem, 1921. godine kao prva pista za trke u Njemačkoj izgrađeni Avus i za olimpijske igre 1936 izgrađeni olimpijski stadion.

Link zu: Kaiser-Wilhelm-Gedächtniskirche
Kaiser-Wilhelm-Gedächtniskirche Bild: Bezirksamt, KHMM

Nacionalsocijalizam je puno toga uništio, prije svega protjerivanjem i ubijanjem jevrejskog stanovništva. Charlottenburg i Wilmersdorf su od 20-tih godina bili kotori sa najvećim udjelom jevrejskog stanovništva. Mnogi Jevreji su kao poduzetnici, umjetnici, intelektualci, pisci i meceni imali velikog udjela za internacionalnu fascinaciju berlinskog zapada. Nakon što su unutrašnji temelji ove priče uspjeha bili uništeni, u drugom svjetskom ratu je bila uništena i vanjski vidljiva vrlo dragocjena građevna supstancija. Kao spomenik opomene protiv rata o tome svjedoči i toranj ruine od crkve Gedächtniskirche.

Link zu: Europa-Center
Europa-Center Bild: Bezirksamt, KHMM

Nadaleko vidljivi rezultat uklanjanja ruševina poslije drugog svjetskog rata je Teufelsberg, sa 115 metara isto visok kao i najveća prirodna uzvisina Berlina Müggelberge u Köpenicku. Izgradili su se novi stanovi, 1958. Le-Corbusier-Haus, 1960. Paul-Hertz-naselje i 1982 spektakularno nadograđivanje gradskog autoputa u ulici Schlangenbader Straße.
Podjelom grada je prijašnja City-filijala postala novim City West-Berlina „Izlogom zapada”. Novi simboli su nastali, kao što je Europa-Centar i internacionalni kongresni centar Congress Centrum ICC.

Link zu: Mercedes-Welt und Smart-Center
Mercedes-Welt und Smart-Center Bild: Bezirksamt, KHMM

Od pada zida godine 1989 postoji opet natjecanje između berlinskih centara i mnoštvo Berlina čini grad dražesnim. Od godine 1990. se City-West stalno modernizira i u Charlottenburg-Wilmersdorf su nastale značajne novogradnje – sa Spreestadt između Landwehrkanal i Spree čak i jedna nova gradska četvrt, koja se nadovezuje na tradiciju ekonomskog i znanstvenog mjesta Charlottenburg. Od godine 2009 bi jedan divovski kotač kao vidik u Bahnhof Zoo dodatno trebao privlačiti turiste.
Ali i danas važi: Tko pozna zapadni City, taj još dugo ne pozna kotar Charlottenburg-Wilmersdorf. On nudi još puno više toga – od Waldbühne do Bara svakog razuma, od Grunewaldturma do muzeja Berggruen …